Kanađanin kupio odmarališta srpskih firmi na Jadranu, sad tuži Hrvatsku za 200 miliona evra

Hrvatska je 1992. godine nekretnine na Jadranu, koje su koristile i ostale zemlje iz SFRJ, proglasila svojim vlasništvom.

Izvor: novilist.hr, Jagoda Marić Hrvatska

Foto: Depositphotos, anshar

Foto: Depositphotos, anshar

Ovaj potez nije se dopao Srbiji i BiH, uložene su mnoge tužbe kompanija iz ove dve zemlje, a sada Hrvatsku tuži i kanadski državljanin Hakon Korsgard koji traži odštetu od čak 200 miliona evra.

Hakon Korsgard kupio je ili dobio cesijom nekretnine na Jadranu koje su nekada gradile ili koristile srpske kompanije, a sada traži odštetu od Hrvatske, koja je te nekretnine 1992. godine proglasila svojim vlasništvom, piše Novi List.

Iako su države nastale raspadom bivše Jugoslavije 2004. godine sklopile Sporazum o sukcesiji, kojim je trebalo da reše imovinska pitanja, ni 28 godina nakon raspada bivše države i 15 godina nakon potpisivanja sporazuma, još uvek nije rešeno pitanje imovine koje su na teritoriji jedne države imale kompanije iz druge države.

U takvoj situaciji inostrani investitori vide dobru priliku za zaradu. Rizik je veliki, ali su procene da nesigurnost ulaganja donosi i veći profit.

Izveštaj DORH-a

Da je protiv Hrvatske pokrenut i taj arbitražni postupak otkriva Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u izveštaju za prošlu godinu koji je dostavljen Saboru. Oni navode da se Korsgard poziva na činjenicu da je prekršen sporazum između hrvatske i kanadske vlade o uzajamnom podsticanju i zaštiti ulaganja.

Korsgard, navodi se u saopštenju Sabora, traži odštetu jer mu nije omogućeno pravo vlasništva nad nekretninama u Republici Hrvatskoj koje su ranije bile društveno vlasništvo sa pravom korišćenja društvenih preduzeća iz Srbije.

U DORH-u su još rekli i da je Korsgard vlasnik trgovačkih društava Riken Internešnel LLP, sa sedištem u Londonu i Olimpija Holding AS, čija je glavna baza u Oslu, a te kompanije su osnovale firme na teritoriji Hrvatske.

DORH objašnjava da su, prema navodima Hakona Korsgarda, njegove dve kompanije stekle pravo vlasništva nekretnina u Hrvatskoj na osnovu ugovora o kupoprodaji, odnosno ugovora o cesiji, a koje su navedena trgovačka društva sklopila sa onima iz Srbije.

Arbitražni postupak

DORH ističe da je reč o većem broju nekretnina koje se uglavnom nalaze na jadranskoj obali i ponavljaju da su te nekretnine, na osnovu Zakona o zabrani raspolaganja i preuzimanja sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju Hrvatske iz 1992. godine, postale vlasništvo Republike Hrvatske.

Novi list prenosi nezvanične informacjie da je Ferijalni i hotelski savez Srbije i Crne Gore 2007. potpisao ugovor sa Korsgardom o prodaji nekretnina na Korčuli. Dakle, kanadski državljanin kupio je od srpskih kompanija nekretnine na Jadranu, koje one smatraju svojim vlasništvom a Hrvatska ih je zakonom proglasila vlasništvom države.

Kako tvrdi DORH, Kanađanin nije pokušao da dokaže vlasništvo, već je na sudovima na osnovu kupoprodajnih ugovora pokušao da dobije naknadu za te nekretnine. Kada u toj nameri nije uspeo, odlučio je da pokrene arbitražni postupak pozivajući se na sporazum o zaštiti ulaganja između Hrvatske i Kanade.

Međudržavni ugovori

Hrvatska se, sa druge strane, poziva na to da se prava vlasništva ne mogu sticati na temelju sporazuma o sukcesiji, Aneksu G. Taj Aneks reguliše pitanje imovine pravnih lica, odnosno preduzeća na teritoriji drugih država nastalih raspadom bivše Jugoslavije.

Hrvatska je odavno zauzela stav da se taj Aneks ne može primjenjivati ako države međusobno nisu sklopile ugovore koji bi omogućili vraćanje te imovine.

Takve ugovore Hrvatska je sklopila sa Slovenijom i Severnom Makedonijom, dok sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom to nije slučaj.

Iz Ustavnog suda Srbije kažu da bi taj Aneks morao da se primenjuje bez ikakvih međudržavnih ugovora i da bi Hrvatska trebalo da počne sa vraćanjem imovina srpskim kompanijama.

Međutim, Hrvatska strana ističe kako je situacija sa nekretninama malo komplikovanija od povratka, na primer, poslovnih prostora jer su naše vlasti na Jadranu gradile odmarališta za svoje radnike, ali na zemljištu koja im je dodeljivala lokalna vlast. Bez rešavanja i tih vlasničkih odnosa vraćanje imovine nije moguće, kažu iz Hrvatske.

Najviše izgubila Ina

I dok prema procenama iz Srbije, imovina u Hrvatskoj vredi više od milijardu i po evra, najvredniju imovinu u Srbiji zasad je izgubila Ina, čijih je 167 benzinskih pumpi i 11 skladišta koristio Beopetrol.

Srbija je te deonice prodala Lukoilu, koji sada raspolaže tim nekretninama, a njihova vrednost se procenjuje na oko 200 miliona evra.